Autor: Marko Zlonoga
Obnova postojećih zgrada i izgradnja novih javnih objekata među ključnim su ulaganjima Grada Zagreba u poboljšanje kvalitete javnih usluga, smanjenje potrošnje energije i prilagodbu grada suvremenim okolišnim i sigurnosnim standardima. Takva ulaganja imaju višestruku vrijednost: njima se produljuje vijek trajanja gradskih objekata, poboljšavaju uvjeti za njihove korisnike, smanjuju troškovi energije i održavanja te povećava otpornost zgrada na potrese i posljedice klimatskih promjena.
U posljednjih deset godina na području Grada Zagreba energetski je obnovljeno ukupno 80 zgrada javne namjene, ukupne površine 213.214 četvornih metara. Među njima je 37 dječjih vrtića, 18 osnovnih i četiri srednje škole, četiri zgrade gradske uprave i područnih ureda, četiri doma za starije osobe, osam objekata zdravstvene namjene, dvije sportske građevine, jedna zgrada u kulturi te dvije zgrade mjesne samouprave. Ukupna vrijednost ugovorenih i izvedenih radova iznosila je približno 62 milijuna eura.
Energetska obnova ne podrazumijeva samo obnovu pročelja, krova ili vanjske stolarije. Riječ je o cjelovitom zahvatu koji može uključivati modernizaciju sustava grijanja i hlađenja, ugradnju mehaničke ventilacije s povratom topline, zamjenu rasvjete, uvođenje sustava automatskog upravljanja te proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Na taj se način istodobno smanjuje potrošnja energije i poboljšava kvaliteta prostora u kojem svakodnevno borave djeca, učenici, starije osobe, pacijenti i zaposlenici gradskih ustanova.
Dobar primjer takvog pristupa jest energetska obnova Školske sportske dvorane Peščenica u Ulici grada Gospića 1, vrijedna gotovo dva milijuna eura. Obnovljeni su vanjski zidovi i krovovi, zamijenjena je dotrajala aluminijska stolarija te je rekonstruirana kotlovnica ugradnjom visokoučinkovitih kondenzacijskih kotlova. Ugrađene su dizalice topline, novi sustavi grijanja, hlađenja i ventilacije s rekuperacijom, LED rasvjeta te fotonaponska elektrana snage 53 kWp, s procijenjenom godišnjom proizvodnjom od približno 50.000 kWh. Provedenim mjerama godišnja potrebna toplinska energija za grijanje smanjena je za 59 %, a godišnja primarna energija za 83 %.
Uz energetsku obnovu, važan dio investicijskog ciklusa čini obnova zgrada oštećenih u potresima 2020. godine. Prema podacima iz ožujka 2024., Grad Zagreb ugovorio je 207 projekata obnove objekata u gradskom vlasništvu, od kojih je tada bilo završeno 177, odnosno više od 85 %. Obnova je iskorištena kao prilika da se, uz otklanjanje oštećenja, unaprijede sigurnost, funkcionalnost i energetska svojstva škola, vrtića, zdravstvenih, kulturnih i drugih javnih objekata. Poseban segment predstavlja i obnova povijesne jezgre, u kojoj je od 2021. do 2025. obnovljeno 56 zgrada.
Grad istodobno priprema novi ciklus energetske i sveobuhvatne obnove. Projektom ZA-GREEN, uz tehničku pomoć Europske investicijske banke, priprema se dokumentacija za obnovu više od 50 javnih zgrada, dok se vrijednost budućih investicija procjenjuje na više od 85 milijuna eura. Planirani zahvati uključuju obnovu ovojnica zgrada, modernizaciju grijanja i drugih tehničkih sustava, postavljanje sunčanih elektrana te, gdje je primjenjivo, izgradnju punionica za električna vozila. Očekuje se da bi provedba programa mogla rezultirati smanjenjem potrošnje energije od približno 70 % i smanjenjem emisija ugljikova dioksida od oko 80 %.
Važnu ulogu u pripremi budućih ulaganja ima projekt LIFE CROSS – Croatian One-Stop-Shop. U sklopu projekta CROSS za Grad Zagreb izrađeno je 48 studija izvodljivosti energetske odnosno sveobuhvatne obnove zgrada javne namjene, uključujući dječje vrtiće, škole i domove zdravlja. Studijama se analizira postojeće građevinsko i energetsko stanje pojedine zgrade, potrošnja energije i vode te otpornost na klimatske promjene. Za svaku se zgradu zatim predlažu scenariji integralne, dubinske i sveobuhvatne obnove, s procjenom vrijednosti ulaganja, očekivanih energetskih i financijskih ušteda, razdoblja povrata te mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava. Sveobuhvatna obnova pritom, osim energetskih mjera, može uključiti povećanje potresne i protupožarne sigurnosti, poboljšanje unutarnjih klimatskih uvjeta, pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti te rješenja temeljena na prirodi. Kroz projekt CROSS korištena je i tehnička pomoć za pripremu deset konkretnih investicija u obnovu javnih zgrada Grada Zagreba, ukupne vrijednosti oko 35 milijuna eura.
Obnovu postojećeg fonda prati snažan rast ulaganja u nove objekte društvene namjene. Kapitalna ulaganja u izgradnju i obnovu vrtića, škola, zdravstvenih i socijalnih ustanova te kulturnih i sportskih objekata povećana su s 25 milijuna eura u 2021. na približno 210 milijuna eura realizacije u 2025. godini. Među najvećim projektima izdvajaju se transformacija Paromlina u novo društveno-kulturno središte, rekonstrukcija Doma sportova, izgradnja bazena u Španskom, novi stadion u Kranjčevićevoj te izgradnja priuštivih stanova u Podbrežju. Značajna sredstva usmjerena su i u izgradnju i obnovu škola i dječjih vrtića.
Povezivanjem obnove postojećih zgrada, izgradnje novih javnih objekata, korištenja obnovljivih izvora energije i sustavne pripreme investicija Grad Zagreb postupno stvara sigurniji, energetski učinkovitiji i kvalitetniji fond javnih zgrada. Dugoročna vrijednost tih ulaganja ne očituje se samo u energetskim i financijskim uštedama, nego prije svega u kvalitetnijim javnim uslugama, boljim uvjetima za korisnike te većoj otpornosti grada na buduće društvene, energetske i klimatske izazove.
