19. siječnja 2024.

Sunčane elektrane su u 2023. godini proizvele 297 GWh električne energije, što je jednako ukupnoj proizvodnji ostvarenoj u razdoblju od 2019. do 2022. godine, a sa sadašnjim izgrađenim kapacitetima, njihov udio u ukupnoj proizvodnji mogao bi u 2024. doseći i do 4,4%. To je dobra vijest nakon višegodišnjeg čekanja na investicije, ali stanje na kraju godine od oko 400 MW instaliranih sunčanih elektrana daleko je od onoga što smo mogli i trebali napraviti. Po instaliranom kapacitetu po stanovniku i dalje smo debelo na začelju Europske unije. Istaknuli smo neke od najvažnijih prepreke koje stoje na putu brže i uspješnije solarizacije Hrvatske.

Početkom mjeseca srpnja 2021. godine počeo je jedan od naših najambicioznijih projekata – PVMax – sufinanciran sredstvima programa OBZOR 2020 koji provodi Europska komisija u programu ELENA.
U nastavku donosimo prvi cjeloviti izvještaj nakon 30 mjeseci provedbe projekta s posebnim naglaskom na Grad Zagreb, Zagrebačku županiju, Krapinsko-zagorsku županiju te Karlovačku županiju.

Početkom 2024. g., nakon svega što se vezano uz klimatske ekstreme događalo proteklih nekoliko godina, zaista je deplasirano više govoriti o nužnosti prilagodbe i povećanju otpornosti. Ta činjenica je već svima jasna, iako postoje oni koji ju namjerno ignoriraju i guraju glavu u pijesak. No njima se zapravo ne treba baviti niti im pridavati pažnju i gubiti energiju. Životni uvjeti, na kakve smo navikli u neka sad već relativno davna vremena, mijenjaju se iz dana u dan, i to ne na bolje. Negativni učinci na svakodnevni život bit će sve češći i intenzivniji i moramo brzo pokrenuti tranziciju iz strateško-planske sfere u sferu konkretnih projekata koji će osigurati otpornost ekosustava u kojem živimo.

Zgrade su odgovorne za otprilike 40% potrošnje energije i više od polovice potrošnje prirodnog plina u EU (prvenstveno kroz energiju koja se troši na grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode) te za 36% emisija stakleničkih plinova koje se vežu na potrošnju te energije. Taj podatak dovoljno govori o važnosti i ulozi zgrada u energetskoj tranziciji i dostizanju klimatske neutralnosti. A koliko su zgrade zapravo bitne ljudima govori podatak da otprilike 90% svog života ljudi provedu u zgradama – u njima se rađaju, odrastaju, uče, rade, druže se, zovu ih svojim domom.

Ekonomski gledano 2023. godina ostat će zapamćena kao izazovna godina za koju ipak možemo reći da završava u pozitivnom tonu: snažni val inflacije polako se normalizira, čemu u mnogome kumuje stabilizacija cijena energenata. Cjenovni šokovi koji su utjecali na sve sfere života znatno su promijenili stav o energetskoj tranziciji stavljajući fokus na sigurnost opskrbe i šire društvene koristi od same isplativosti projekata.